Remember me on this computer. Enter the email address you signed up with and we'll email you a reset link. Need an account? Click here to sign up. Download Free PDF. Maes, zvan i Titianos na putu u Hansku Kinu. A short summary of this paper. Download Download PDF.
Translate PDF. Ptolemejevo djelo mnogo duguje radu Marina, koji je na svojim mapama pokazao i Kinu. On je bio izraziti erudita i pa;ljivo je studirao radove svojih prethodnika u zemljopisu i dnevnike putnika.
SudeCi po navedenom prva decenija Hadrijanove vladavine — Kamena Kula se mo;e lokalizirati u podru ju Pamira, vjerojatno na lokaciji Tashkurgan danas na teritoriju N.
Kine na samoj granici sa Avganistanom i TaEikistanom. Plinije Stariji opisuje Kamenu Kulu kao mjesto gdje su se sastajali Perzijanci i isto ni trgovci da razmjenjuju robu. VoEa toga pokreta je bio izvjesni Maes. Ptolemejev podatak da je on Makedonac je gotovo sigurno preuzet od Marina iz Tira, 1 Ptol. I, 11, 7; Cary, , O lokaciji Kamene Kule v. Thomson, , — Te je podatke prvo Marin iz Tira sa;eo, a onda kasnije je tu sa;etu verziju dodatno excerptirao Ptolemej.
Isticanje izraza «Makedonac» u kontekstu rimske vladavine mediteranskim svijetom moglo je imati i zna enje etni kog, ali i provincijskog porijekla. Karakter ekspedicije je imao kako izgleda primarno trgova ki, a djelimi no i avanturisti ki interes. Nepoznato je da li je ekspedicija imala i zvani ni, mo;da dr;avni karakter bar u nekom pogledu. I njegovo bogatstvo je moralo biti iznimno im se upustio u jedan takav poduhvat kakav je bilo doCi od Hanske Kine.
To bi mu nesumnjivo donijelo enorman trgova ki profit. Uz to vjerojatno je ;elio i da upozna zemlju izvoznicu svile mo;da i njen na in dobivanja , puteve i postaje preko kojih i na kojima se odvijala ta kopnena trgovina. Ali je u svoje ime ipak tamo, preko puteva koji su zaobilazili Takla Makan, poslao svoga predstavnika i direktni kontakt je ipak bio ostvaren.
Ali kako se ini taj kontakt nije imao neku dalekose;niju vrijednost, pa je Zapadni svijet je za na in proizvodnje svile saznao tek u VI. Kopnena veza je ostala zatvorena za Rimljane.
Maes na ovaj put nije krenuo kao individualac, nego je sa sobom vodio i brojniju pratnju, moguCe itavu karavanu koja se sastojala od njegovih najbli;ih saradnika i od srednjoazijskih vodiCa. Veli ina i cilj te ekspedicije sigurno nisu mogli promaCi Partima i drugim srednjoazijskim zajednicama koje su bile posrednici u toj unosnoj trgovini na Putu Svile.
Logi no bi bilo da istiCe pripadnost nekom helenisti kom sirijskom gradu, a ne Makedoniji koja je u rimsko doba jedna od va;nijih provincija. Kroz Makedoniju je prolazila Via Egnatia, jedna od najva;nijih komunikacija Rimske dr;ave u pravom smislu «;ila kucavica», preko koje se osiguravala veza Italije sa Egejskim morem i Malom Azijom, odnosno daljim isto nim provincijama i zavisnim zemljama.
A prirodna baza za skoro svako putovanje Putem Svile je bila Sirija, pa je normalno o ekivati da i Maes krene odatle. TreCi argument o njegovoj sirijskoj pripadnosti a M. Cary se poziva na rezultate istra;ivanja Kubitscheka zasniva se na njegovom navodnom semitskom imenu.
I ovo je diskutabilan argument, jer ako se mo;e njegovo ime povezivati sa Iulia Maesa, onda bi moglo i sa ilirskim narodom Mezejima iz sjeverozapadne Bosne ili sa Mezima ili sa provincijom Mezijom Plinije Stariji opisuje Kamenu Kulu kao mjesto gdje su se sastajali Perzijanci i isto ni trgovci da razmjenjuju robu. VoEa toga pokreta je bio izvjesni Maes.
Ptolemejev podatak da je on Makedonac je gotovo sigurno preuzet od Marina iz Tira, 1 Ptol. I, 11, 7; Cary, , O lokaciji Kamene Kule v. Thomson, , — Te je podatke prvo Marin iz Tira sa;eo, a onda kasnije je tu sa;etu verziju dodatno excerptirao Ptolemej.
Isticanje izraza «Makedonac» u kontekstu rimske vladavine mediteranskim svijetom moglo je imati i zna enje etni kog, ali i provincijskog porijekla. Karakter ekspedicije je imao kako izgleda primarno trgova ki, a djelimi no i avanturisti ki interes.
Nepoznato je da li je ekspedicija imala i zvani ni, mo;da dr;avni karakter bar u nekom pogledu. I njegovo bogatstvo je moralo biti iznimno im se upustio u jedan takav poduhvat kakav je bilo doCi od Hanske Kine. To bi mu nesumnjivo donijelo enorman trgova ki profit. Uz to vjerojatno je ;elio i da upozna zemlju izvoznicu svile mo;da i njen na in dobivanja , puteve i postaje preko kojih i na kojima se odvijala ta kopnena trgovina. Ali je u svoje ime ipak tamo, preko puteva koji su zaobilazili Takla Makan, poslao svoga predstavnika i direktni kontakt je ipak bio ostvaren.
Ali kako se ini taj kontakt nije imao neku dalekose;niju vrijednost, pa je Zapadni svijet je za na in proizvodnje svile saznao tek u VI.
Kopnena veza je ostala zatvorena za Rimljane. Maes na ovaj put nije krenuo kao individualac, nego je sa sobom vodio i brojniju pratnju, moguCe itavu karavanu koja se sastojala od njegovih najbli;ih saradnika i od srednjoazijskih vodiCa.
Veli ina i cilj te ekspedicije sigurno nisu mogli promaCi Partima i drugim srednjoazijskim zajednicama koje su bile posrednici u toj unosnoj trgovini na Putu Svile.
Logi no bi bilo da istiCe pripadnost nekom helenisti kom sirijskom gradu, a ne Makedoniji koja je u rimsko doba jedna od va;nijih provincija. Kroz Makedoniju je prolazila Via Egnatia, jedna od najva;nijih komunikacija Rimske dr;ave u pravom smislu «;ila kucavica», preko koje se osiguravala veza Italije sa Egejskim morem i Malom Azijom, odnosno daljim isto nim provincijama i zavisnim zemljama.
A prirodna baza za skoro svako putovanje Putem Svile je bila Sirija, pa je normalno o ekivati da i Maes krene odatle. TreCi argument o njegovoj sirijskoj pripadnosti a M. Cary se poziva na rezultate istra;ivanja Kubitscheka zasniva se na njegovom navodnom semitskom imenu.
I ovo je diskutabilan argument, jer ako se mo;e njegovo ime povezivati sa Iulia Maesa, onda bi moglo i sa ilirskim narodom Mezejima iz sjeverozapadne Bosne ili sa Mezima ili sa provincijom Mezijom I Parti bi se sigurno potrudili da sprijeCe putovanje Maesa i on gotovo sigurno ne bi stigao do Kamenih Kula.
Uostalom Parti su uspjeli da jedan «elegantan na in» da prevare Gan Yinga kojeg je krajem I. Dva razdoblja dolaze u obzir : 1. Razdoblje isto nog mira koje je uspostavio August nakon Arsakida vl.
MeEutim Flor ka;e da je tome poslanstvu trebalo prili no vremena da stigne do rimskog imperija. Ali trgovina koja donosi veliki profit je sasvim druga stvar. Usto i rimske i kineske pozicije su tada meEusobno bile udaljenije. Razdoblje Trajanovih vl. Nakon osvajanja Dakije, Trajan je zapo eo ekspanzionisti ku i agresivnu politiku na isto nim granicama.
Nakon prisajedinjena Nabatejske Kraljevine zapo eo je Rimljani su 4 U svome radu o Maesu, M. U prilicno detaljnoj raspravi i analizi, M. Titius L.
0コメント